Budućnost je već počela

Smjestivši se na golemu prostoru Paviljona 12 Zagrebačkog velesajma, premrežena uredima za startup tvrtke, suradničkim odjelima i visokotehnološkim labosima, Zagrebački inovacijski centar (ZICER) afirmirao se kao srce visokotehnološke zajednice (ne samo) hrvatske metropole. Pročita li ponešto o njihovu „planu i programu“ kakav slučajni namjernik, lišen dubljega znanja o modernom poslovnom hi-tech vokabularu i načinu na koji funkcioniraju suvremene tehnološke kompanije u sve dinamičnijem digitalnom okruženju, susrest će se s mnoštvom egzotičnih termina koji mu na prvu možda neće govoriti mnogo: akcelerator, predinkubacija i postinkubacija, bootcamp, hub, greentech i fintech, pitch i pitch deck, sales deck, uspješni exit… No, svrha Zagrebačkog inovacijskog centra u biti je jednostavna, razumljiva i (dakako) iznimno korisna: omogućiti da inovativne tehnološke zamisli postanu svakodnevna poslovna praksa. I pritom, ne manje važno, osigurati svu moguću potporu i podršku inovativnim timovima u svim fazama razvoja, od nesigurnih početaka do stabilnosti na sve „prevrtljivijem“ tržištu. „Da bi tvrtka uspjela, mora proći sve faze, od ideje do tržišne održivosti. Kad njezini proizvodi i rješenja zarađuju dovoljno da pokriju svoje troškove, to je faza u kojoj tvrtka prestaje biti startup. A mi im pomažemo od ideje do te faze“, pojasnio je jednom prigodom direktor ZICER-a Frane Šesnić.

Tehnologije budućnosti

Šesnić je, naravno, bio jedan od uvodnih govornika na ovogodišnjem, dvanaestom izdanju startup konferencije Zagreb Connect održane 27. studenoga u Zagrebačkom inovacijskom centru. Osim njega, sudionike su pozdravili i Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, Tonči Glavinić, državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, potom Gordan Kuvek, direktor Sektora za strategiju u Hrvatskoj banci za obnovu i razvoj, te Ante Janko Bobetko, zamjenik predsjednika Uprave HAMAG BICRO-a. Ovogodišnje druženje bilo je posvećeno tehnologijama budućnosti, njihovu utjecaju na svakodnevni život te prilikama i izazovima koje donose.

Startup je, čini se, jedan od onih pojmova za koji smo svi čuli, ali mu ne znaju svi precizno značenje. Prema sažetoj definiciji profesora Dubravka Babića, „startupovi su tvrtke utemeljene na novim tehnologijama te koncentrirane oko grupa malih ljudi koji su uvjereni da će riješiti problem na nekonvencionalan način te da će svojim pristupom pokoriti svijet.“ Kad njihovi proizvodi i rješenja počnu stjecati dobit dovoljnu za pokrivanje troškova, tada startup prestaje biti startup, a ZICER je tu da proces od ideje do tržišne održivosti protekne bezbolno i uspješno.

Zagrebački inovacijski centar (ZICER)

Kako bi se mlade ljude potaknulo da svojim originalnim rješenjima postignu taj cilj, Grad Zagreb je, ističe Korlaet, „ove godine za razvoj ZICER-ovih akceleracijskih programa Startup Factory, Tech Transfer i Global Growth osigurao 300 tisuća eura, jer vjerujemo da je sve što se u ZICER-u događa iznimno vrijedno, smisleno i dobro za inovacijski ekosustav“. U tom su smislu središnji dio programa 27. studenoga – ili „glavne zvijezde Zagreb Connecta“, kako su istaknuli sami organizatori – bili mali timovi, agilne ekipe mladih ljudi koji svojim startup projektima konkuriraju za poziciju onih najboljih.

Prilika kakva se pojavljuje jednom u generaciji

Zatekli smo se, dakle, u dobu naglih tehnoloških skokova; umjetna inteligencija nije više stvar budućnosti nego sadašnjosti. Ustvari, umjetna je inteligencija redefinirala našu sadašnjost, pa u dinamičnom razvojnom kolažu nije uvijek lako prepoznati pravu priliku. Stoga, prije negoli se vratimo ovogodišnjim takmacima, valja istaknuti misao koja se mogla čuti u jednome od uvodnih govora, u izlaganju Damira Sabola, direktora Googleova zagrebačkog ureda i poduzetničkog veterana s dvadesetak godina iskustva na terenu, koji je podsjetio da „živimo usred rijetke tehnološke revolucije, a startupovi koji to prepoznaju imaju priliku kakva se pojavljuje jednom u generaciji“. I još nešto: „Ljudi često precjenjuju kratkoročni efekt tehnologije, a podcjenjuju onaj dugoročni.“ O tome je bilo riječi nešto kasnije i u razgovoru koji su pod nazivom Investiranje izvan hypea – kako prepoznati tehnologiju koja ostaje vodili investitori Nina Dremelj, direktorica Vesna Venture Capital fonda, i Alexander Sirois, viši konzultant i voditelj za Jugoistočnu Europu u kompaniji UNICO Analytics.

Sudionici i pobjednici ovogodišnjeg Zagreb Connecta u Zagrebačkom inovacijskom centru (ZICER) na Zagrebačkom velesajmu / Izvor ZICER

Posebno su zanimljiva bila zapažanja Nine Dremelj, koja je iskustvo stekla i kao predsjednica investitorskog kluba Business Angels of Slovenia, osnovana još 2007. kao mjesta okupljanja „poslovnih anđela“ kojima je strast financijski pomagati poduzetnicima da svoje ideje pretvore u stvarnost te da stvore kontekst za uspješno poslovanje. Ona smatra da se u ovome dijelu Europe pojavljuju inovativni stručnjaci na polju tehnologije, ali njihova znanja često ostaju premalo iskorištena, najčešće zbog prepreka i teškoća u razvijanju prodajnih potencijala i vještina. A to je conditio sine qua non svakog uspjeha na terenu, među klijentima. „Osnivači koji ne prihvaćaju feedback ili ne mogu napraviti ključnu promjenu kad to okolnosti zahtijevaju, jednostavno nisu investabilni“, zaključuje Nina Dremelj, koja se složila sa Siroisom da feedback ne treba doživjeti kao kritiku nego kao dodatni motiv.

Globalno povezivanje i važnost svjetske mentorske mreže

Uvažavajući činjenicu da različite kulture, mentaliteti i okolnosti nameću i potrebu različitih pristupa, ZICER svojim sudionicima omogućuje i stjecanje iskustva kroz suradnju s međunarodnim poslovnim akterima i vodećim globalnim poslovnim ekosustavima – primjerice, američkima u Silicijskoj dolini (Plug and Play) ili kineskima (Xnode). Iskustva iz tih dvaju svjetova poslužila su kao osnova panela From Local Idea to Global Accelerator na kojemu su sudjelovali Ivan Marković (Unitfly), Davor Mrgan (Dexpiry), Otokar Crnalić (Art Division), Antonella Barišić Kulaš (Odonata Technologies) i Josip Povreslo (Field39). Globalno povezivanje i važnost svjetske mentorske mreže u lokalnim procesima od neprocjenjive su važnosti, složili su se panelisti.

No, svi razgovori, debate i paneli nemaju previše smisla ako ne vode konkretnim, praktičnim i održivim projektima koji „običnom čovjeku“ olakšavaju svakodnevni život. Tako su se na Zagreb Connectu predstavili, i za vrijedne nagrade natjecali, sudionici ZICER-ovih akceleracijskih programa Startup Factory, Tech Transfer i Global Growth, i to iz najraznovrsnijih područja, od marketinga i financija do turizma, medicine, zabave i mode: primjerice, startup TeeWiz, prema tvrdnjama pokretača, korisniku pomaže da svaku „ideju, internu šalu ili savršeni poklon pretvori u profesionalno dizajniranu majicu za manje od šezdeset sekundi“.

Ipak, pobjedu (i nagradu od 15 tisuća eura) osvojio je startup Holonet koji zahvaljujući vlastitoj tehnologiji omogućava stvaranje hiperrealističnih imerzivnih prostora, odnosno interaktivnih virtualnih svjetova bez ikakvog predznanja o trodimenzionalnom modeliranju. Hoće li to doista biti prekretnica u industriji imerzivnih tehnologija pokazat će bliska budućnost. Drugo mjesto osvojio je biotehnološki startup ­eDNAture koji funkcionira na principu indirektne detekcije organizama samo iz uzorka vode, zraka ili tla, što će, kako tvrde, naći široku primjenu u otkrivanju štetnih vrsta i patogena koji uništavaju okoliš te ljudsko i životinjsko zdravlje. Korisnom lovu na viruse – i promjenama u modernoj medicinskoj dijagnostici – pridružio se i treći najuspješniji startup VirusHunter kojemu treba samo 24 sata da (bez prethodne informacije o kojem se virusu radi) otkrije o kakvoj je infekciji
riječ.

Naličje tehnološkog skoka

U svojoj biti čovjek je, sasvim očigledno, „tehnološko biće“, složili su se direktor ­ZICER-a Šesnić i njegov gost Krešimir Mišak, urednik i voditelj televizijske emisije Na rubu znanosti. Njihov razgovor, posve svjesno, bio je zamišljen kao svojevrsni tematski otklon, kao psihosociološki iskorak na područje rubnoga. Međutim, Mišak (čije su gostovanje na ZICER-u neki unaprijed označili „kontroverznim“, kako je spomenuo Šesnić) iznio je nekoliko zanimljivih teza i stavova koje je teško dovesti u pitanje. Osobito onaj o naličju naglih tehnoloških skokova koje se očituje u našoj rastućoj ovisnosti o tehnologijama i njezinim praktičnim primjenama – takva je, primjerice, ovisnost o društvenim mrežama ili streaming servisima, o serijama, tiktokerskim glazbenim fragmentima koji umanjuju stvarnu vrijednost glazbe i slično (Mišak je i rock glazbenik). Također, prosječnom se čovjeku sve teže snaći u golemim količinama baza podataka i digitalnih informacija za koje je izazovno razlučiti u kolikoj su nam mjeri potrebne.

Sve to, dakako, ne umanjuje presudno značenje tehnoloških inovacija koje na svakodnevnoj razini sustižu jedna drugu. Na nama je najteži zadatak: prepoznati one koje će nam pomoći da uspostavimo kontrolu nad vlastitom budućnošću i dugoročno je oblikujemo.